Komora Javnih Izvršitelja

Komora javnih izvršitelja Crne Gore  u saradnji sa Privrednom komorom Crne Gore, uz podršku BESP projekta holandske organizacije CILC, povodom deset godina rada javnih izvršitelja,  danas je u Hotelu Hilton organizovala okrugli sto pod nazivom „Kako do likvidnije privrede?".

Svoje uvodno obraćanje na okruglom stolu su imali, pored domaćina skupa predsjednika Komore javnih izvršitelja Vidaka Latkovića,  Mladen Grdinić  - predsjednik Privrednog suda, Jos Uitdehaag - potpredsjednik Međunarodne unije javnih izvršitelja, Ibrahim Smailović - predstavnik Udruženja pravnika Crne Gore, Bojan Jovović - predstavnik Privredne komore, kao i Andrija Jovović - direktor sektora za platni promet Centralne banke Crne Gore. Učesnici ovog događaja su predstavnici privrednih članova, finansijskih institucija i telekomunikacionih kompanija.

U svom uvodom govoru, predsjednik Vidak Latković je naveo da je namjera Komore bila da, prvi u nizu događaja kojim se obilježava jubilej ovog udruženja, upravo bude organizovanje istog sa crnogorskim privrednicima, a koji se uglavnom i najzastupljeniji izvršni povjerioci, te da danas kroz otvorenu diskusiju i razmjenu iskustava se sagledaju svi efekti desetogodišnjeg rada javnih izvršitelja. Komora je kao jedan od kretora Strategije reforme pravosuđa i pratećeg akcionog plana predložila, a što je i prihvaćeno, da u ovoj godini zajedno sa Ministarstvom pravde i uz eksternu podršku nezavisnog konsultanta, se sačini Analiza rada javnih izvršitelja za period 2014-2024. godine, sa posebnim osvrtom na rješavanje zaostalih predmeta. Dakle, rad na pripremi analize je već započet i upravo će današnji stavovi i iskustva biti vrijedan izvor za rad na analizi. Između ostalog je istakao da su javni izvršitelji uprkos tome što su svakodnevno izloženi brojnim izazovima u radu, uspjeli su da izvršni postupak učine bržim i efikasnijim, kao i da je ukupna naplata novčanih potraživanja značajno poraste, te da je postignut veći stepen poslovne discipline u plaćanju obaveza, uz skraćeno vrijeme trajanja izvršnog postupka. Upravo brz i efikasan izvršni postupak, zakonito i pravilno sproveden, predstavlja condito sine qua non postojanja pravne države, a posebno načela pravne sigurnosti. S obzirom da je riječ o jednom vidu prinudnog ostvarenja prava pojedinca ili pravnog lica, primarno na mirno uživanje imovine, tu se dolazi i do pozitivnog uticaja na razvoj privrednog poslovanja. Sve to utiče na građane, kao korisnike brojnih javnih usluga, i čini ih odgovornijim u plaćanju svojih obaveza.

U prilog činjenici da su javni izvršitelji opravdali svoje postojanje u protekloj deceniji govore podaci internog izveštaja gdje su isti zaključno sa 31. martom 2024. godine primili u rad 719.137 predmet (oko 72 hiljade premeta godišnje), od čega su u potpunosti riješili skoro 400 hiljada primljenih predmeta, što čini procenat od preko 55 odsto riješenih predmeta.  Zaprimili su predmete ukupne vrijednosti oko 2.75 milijardi eura, od kojih smo naplatili oko gotovo 600 miliona eura potraživanja.

Dakle, gotovo 3/5 je riješenih predmeta i namireno skoro četvrtinu ukupnih potraživanja. Kada neriješenim oduzmemo predmete koji se naplaćuju mjesečno na zaradama, penzijama i drugim prihodima, te koji su bili kod suda po izjavljenom prigovori, dolazimo do oko 40 odsto neriješenih predmeta, za period od 2014. godine. Stoga može se zaključiti da je efikasnost rada javnih izvršitelj na nivou brojnih evropskih i zemalja regiona, a posebno imajući u vidu naše prilično konzervativno zakonodavstvo i brojne druge otežavajuće oklonosti u kojima rade.

Za optimizam je da se, prema podacima kojima raspolaže Privredna komora CG, nelikvidnost, koja je u prethodnom periodu zauzimala prvu poziciju među izazovima koji opterećuju poslovanje crnogorskih kompanija, sada nalazi na četvrtom mjestu. Međutim, međusobni dug u privredi nastavlja da raste i to nesporno predstavlja upozoravajući znak da se postupak izvršenja, ali i stečajni postupak moraju dodatno unaprijediti, ubrzati i proširiti po svojim ovlašćenjima, kako bi se hronični problem nelikvidnosti naše privrede počeo održivo rješavati. Dakle, brzo I efikasno izvršenje je uslov za razvijenu privredu jer poboljšava biznis ambijent i atraktivnost za nove investicije.

Po riječima Mladena Grdinića, predsjednika Privrednog suda, reforma izvršnog postupka je jedna od uspješnijih u našoj državi, te je sa uvođenjem javnoizvršiteljske djelatnosti broj pritužbi značajno manji nego kada je izvršni postupak bio u nadležnosti suda. Ono što u svom izlaganju ističe jeste potreba da se nastave reforme u dijelu zakonskih normi, naročito kada je u pitanju postupak javne prodaje, te je istu potrebno vršiti putem portala predviđenog za tu svrhu, kao i isticanje javnih objava na elektronskoj tabli, obzirom da se iste i dalje ističu na oglasnoj tabli suda. Kada je u pitanju rad Privrednog suda, predsjednik suda ističe značaj istog u pogledu finansijske i ekonomske stabilnosti koja se pruža kroz zaštitu prava ekonomskih aktera. 

Broj blokiranih privrednih sudbjekata u 2023. godini, po riječima direktora za platni promet CBCG, iznosi 16511, dok na 31.3.2024. godine, taj broj je uvećan na 17037. Ukupan dug privrednih sudbjekata za prethodnu godinu iznosi 1.158.556.387,40 eura. Na 50 pravnih lica sa najvećim iznosom blokade odnosi se 51,42% ukupnog duga ili 1.196.848.768,35 eura.

Zaključak svih govornika je da se uvođenje javnoizvršiteljske djelatnosti smatra ispravnim potezom i da osnaživanje sistema izvršenja treba da se nastavi u cilju stvaranja boljeg ekonomskog ambijenta, dok su učesnici razmjenom svojih iskustava u praksi doprinijeli uspješnosti realizacije ovog događaja.