Komora Javnih Izvršitelja

"Profesionalno, odgovorno i efikasno djelovanje javnih izvršitelja izuzetno je značajno u kontekstu reforme pravosuđa, kao i u pogledu ukupnog napretka i razvoja crnogorskog društva. 

Široka nadležnost javnih izvršitelja i njihova uloga u sprovođenju pravde čini pitanje etike na nivou ove profesije još relevantnijim" - poručeno je na otvaranju regionalnih radionica o zaštiti ljudskih prava u postupku izvršenja i obezbjeđenja i povećanju odgovornosti i profesionalizma javnih izvršitelja, koje su održane 18. i 19. juna u Bečićima, u organizaciji Programske kancelarije Savjeta Evrope u Podgorici, u saradnji sa Komorom javnih izvršitelja Crne Gore.

Radionice su organizovane sa ciljem afirmacije zaštite ljudskih prava u izvršnom postupku i podrške daljem jačanju etike izvršiteljske profesije, između ostalog, kroz promociju Etičkog kodeksa usvojenog 2019. godine. Radionice su okupile predstavnike pravosudnog sistema, javne izvršitelje, zaposlene u državnoj upravi i instituciji Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, predstavnike akademske zajednice i ugledne pravnike iz zemlje i regiona.

Gospođa Lilit Daneghian Bossler, šefica Jedinice za reformu sektora pravde u Generalnom direktoratu Savjeta Evrope za ljudska prava i vladavinu prava izjavila je u svom uvodnom govoru da sve veća povezanost različitih institucija čini standarde Savjeta Evrope i praksu Evropskog suda sve važnijim, postavljajući pravosudni dijalog u središte praktičnih i akademskih rasprava. Takođe je istaknula važnost promocije i efikasne primjene novog Kodeksa etike javnih izvršitelja usvojenog u decembru 2019. godine, uz podršku Savjeta Evrope Evropske unije.

Javni izvršitelji moraju svoje profesionalne dužnosti obavljati sa integritetom, jer se njihovi postupci u svim okolnostima procjenjuju kroz objektiv najboljeg interesa građana - rekla je gđa Evgenia Giakoumopoulou, šefica Programske kancelarije Savjeta Evrope u Podgorici. Ona je naglasila da čvrsto poštovanje etičkih standarda javnih izvršitelja ostaje preduslov za njihovo profesionalno postupanje, ali i za to kako građani percipiraju njihovo djelovanje.

Gospođa Maja Smrkolj, predstavnica Direktorata za susjedsku politiku i proširenje u Evropskoj komisiji, izjavila je da je Evropska unija ključni partner Crne Gore u procesu reforme pravosuđa i da će i dalje podržavati Crnu Goru u ovim aktivnostima. Gđa Smrkolj se ukratko osvrnula na pitanje podrške koja se pruža poutem EU fondova pravosudnim institucijama i pravnim profesijama u Crnoj Gori, ponavljajući važnost kontinuiranih napora na postizanju mjerila u pregovaračkim poglavljima 23 i 24.

Gospodin Siniša Bjeković, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, naglasio je važnost dijaloga o ključnim pitanjima među pravosudnim akterima. U svom uvodnom obraćanju, gospodin Bjeković izjavio je daje posebno važno što su ovoj diskusiji učestvuju autoriteti koje rijetko imamo priliku sresti na jednom mjestu i na jednom događaju, kako bi se razgovaralo o praktičnim pitanjima i izazovima, a ako je potrebno, inicirao dijalog o zakonodavnim izmjenama i evoluciji sudske i kvazi-sudske prakse. Dalje je naglasio da takav dijalog pruža okvir za rješenja koja će poboljšati primjenu domaćeg zakonodavstva, ali i konvencijskih standarda i doprinijeti boljoj zaštiti ljudskih prava u izvršnim postupcima u Crnoj Gori. Gospodin Bjeković se osvrnuo i na Preporuku državama članicama Rec (2003)17 o izvršenju iz 2003.godine, kao i na primjenu Smjernica za bolju implementaciju navedene preporuke Savjeta Evrope i Vodiča dobre prakse o izvršenju sudskih odluka.

Gđa Valentina Pavličić, zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava, istakla je značaj profesionalnih foruma koji omogućavaju razmjenu mišljenja i iskustava u vezi sa primjenom konvencijskih standarda i domaćeg zakonodavstva. Iznijela je pregled relevantnih slučajeva Evropskog suda u vezi sa primjenom testa proporcionalnosti u izvršnim postupcima, navodeći značaj podizanja svijesti o standardima i načelima koji se primjenjuju u navedenim postupcima.

Gospodin Vidak Latković, predsjednik Komore javnih izvršitelja Crne Gore je u svom obraćanju naglasio da ne možemo govoriti o poštovanju zagarantovanih ljudskih prava, a da ne govorimo o profesionalizmu javnih izvršitelja i sudija koji odlučuju o istim kroz postupak određivanja i sprovođenja izvršenja u brojnim izvršnim predmetima. Stoga, samo odgovoran, savjestan, obrazovan i profesionalan nosilac ovih ovlašćenja može i mora obezbijediti primjenu ljudskih prava u ovom delikatnom postupku. Gospodin Latković također je izjavio da su javni izvršitelji učinili izvršni postupak bržim i učinkovitijim. Uprkos pandemiji i drugim izazovima, javni izvršitelji su tokom prethodne godine primili u rad 66.402 izvršna predmeta, što je opterećenje od 2.213 predmeta po javnom izvršitelju, od čega su u potpunosti riješili trećinu primljenih predmeta, dakle, gotovo isti broj predmeta kao i svih prošlih godina – naglasio je Latković.

Gospodin Marc Schmitz, predsjednik Međunarodne unije izvršitelja je u svom uvodnom obraćanju izjavio da se profesija javnih izvršitelja poslednjih par godina suočava sa novim izazovima, imajući u vidu nove tehnologije, Blockchain, digitalnu imovinu, itd. Ipak, sprovođenje postupaka izvršenja i obezbjeđenja mora zadržati humanu dimenziju i to javni izvršitelji uvijek treba da imaju u vidu.

Vrijednosti i etika na čije poštovanje su se javni izvršitelji obavezali pružaju okvir za postupanje u situacijama koje su već prepoznate u Etičkom kodeksu javnih izvršitelja i zakonodavstvu koje se odnosi na ovu profesiju – izjavila je gospođa Marija Vuksanović iz Programske kancelarije Savjeta Evrope u Podgorici u završnom obraćanju.

Tokom radionica je predstavljena Analiza o pravu na imovinu u okviru člana 1 Protokola 1 Evropske konvencije o ljudskih pravima u kontekstu postupka izvršenja i obezbjeđenja u Crnoj Gori. U svom izlaganju, autor Analize, profesor dr Mihailo Dika naglasio je važnost proporcionalnog odnosa između zaštite prava izvršnog povjerioca i izvršnog dužnika, navodeći da postupke izvršenja i obezbjeđenja treba sprovoditi u skladu s načelima proporcionalnosti i jednakosti oružja, osiguravajući poštovanje prava na pravni lijek i pristup pravdi, u skladu s praksom Evropskog sudaza ljudska prava.

Regionalne radionice su organizovane u saradnji između projekata "Odgovornost i profesionalizam u pravosudnom sistemu Crne Gore“ i „Unapređenje procesnih prava u pravosudnom sistemu Crne Gore“ u okviru zajedničkog programa Evropske unije i Savjeta Evrope „Horisontal facility za Zapadni Balkan i Tursku 2019 – 2022.“

Prvog dana radionice, nakon uvodnih izlaganja, predstavnici institucija su otvorili diskusiju na temu „Primjena testa proporcionalnosti u kontekstu postupka izvršenja i obezbjeđenja“, te kao predavač i panelista ispred našeg udruženja, na uvodnu temu je svoj rad izložila javna izvršiteljka Snežana Pavličić. Na ovom panelu su učestvovali i Snežana Armenko, zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, kao i prof. dr Nebojša Šarkić profesor pravosudnog organizacionog prava na Pravnom fakultetu Univerziteta Union iz Beograda. Na drugom panelu, pod nazivom „Dostavljanje dokumenata u postupku izvršenja i obezbjeđenja u kontekstu procesnih garancija prava na pravično suđenje: pravosudna praksa i praksa javnih izvršitelja“ i „Osnov za žalbu u postupku izvršenja i obezbjeđenja u kontekstu prava na djelotvorni pravni lijek“, prethodnim učesnicima su se pridružili i prof. dr Ranka Račić, profesorka na Pravnom fakultetu Sarajevo iz Bosne i Hercegovine, kao i Milena Matović, sudija Osnovnog suda u Podgorici.

Drugog dana ovog događaja održano je III Godišnje savjetovanje javnih izvršitelja i sudija, u okivru kojeg su održane panel diskusije na temu profesionalnih standarda javnih izvršitelja sa fokusom na izvršenje na nepokretnostima, postupanja po žalbi na odluke u postupku izvršenja i obezbjeđenja, na temu etičke odgovornosti javnih izvršitelja i primjene Etičkog kodeksa, te ocjene postojeće prakse i daljih koraka u njegovoj primjeni. Na kraju savjetavanja su donijeti određeni zaključci koji će pomoći u formiranju predloga za predstojeće izmjene i dopune Zakona o izvršenju i obezbjeđenju.